Written by

Mladi umjetnici o „Danima Vlade S. Miloševića“: Banjaluka okupana talasom umjetnosti

prijateljstva| Views: 55

naslovna

April je u Banjaluci protekao u znaku kulture zahvaljujući tradicionalnoj manifestaciji “Dani Vlade S. Miloševića“ koja se održala po 18. put, povodom godišnjice rođenja jednog od najvećih kompozitora, etnomuzikologa i pedagoga sa ovih prostora. Kao i prethodnih, i ove godine je kompanija m:tel pomogla realizaciju ovog velikog kulturnog događaja u gradu na Vrbasu.

Od 10. do 28. aprila, koliko je trajala manifestacija, imali smo priliku da čujemo goste iz Beograda, Novog Sada, Zagreba i Sarajeva, ali i profesore i studente naše Akademije umjetnosti. Učestvovale su kolege sa muzičkog, dramskog, likovnog i etnomuzikološkog odsjeka, kao i kolege sa odsjeka za film i televiziju.

Milica Stijepić, studentkinja četvrte godine solo pjevanja na Akademiji u Banjaluci i jedna od brojnih učesnica, podijelila je svoja iskustva i zadovoljstvo povodom održanih kulturnih dešavanja.

milica

Milica Stijepić

Ovogodišnja manifestacija “Dani Vlade S. Miloševića” je okupila brojne ljubitelje umjetnosti. Kakav program ste upriličili za posjetioce i na kakav prijem ste naišli, kada je domaća publika u pitanju?

Kao i svake godine do sada, manifestacija Dani Vlade S. Miloševića naišla je na odličnu reakciju publike i na veliku posjećenost.  Svake godine, pa tako i ove, potrudili smo se da publici ponudimo raznovrstan i kvalitetan program. Gosti su nam bili Novosadski duvački kvintet, violinista Marko Josifovski i pijanista Vladimir Milošević iz Beograda, violista Nemanja Marjanović, takođe iz Beograda, zatim Duvački kvintet “Kalamos” iz Zagreba i flautistkinja Hana Hajdarević iz Sarajeva, koji su svojim koncertima obogatili naš ovogodišnji program. Dobro se pokazao i Kamerni orkestar naše Akademije umjetnosti koji je na koncertu premijerno izveo tri kompozicije savremenih autora. Naši studenti i profesori su takođe dali svoj doprinos i održali nekoliko koncerata, kao i mješoviti hor Akademije umjetnosti i mješoviti hor “Jedinstvo”.  Tu su, naravno, kolege sa dramskog odsjeka sa dvije odigrane predstave, kolege sa odsjeka za film i televiziju sa održanom revijom filmova te studenti etnomuzikologije. U programu smo imali i dvije izložbe, promociju knjige i dvodnevni naučni skup. Manifestacija je zatvorena koncertom Bandoneon Square-a u Domu omladine. Iz svega navedenog možemo zaključiti da je publika zaista mogla da se prepusti talasu umjetnosti koji je zahvatio Banjaluku, i da je svako mogao da nađe nešto “za svoju dušu”.

Poznato je da je horska muzika sa naših prostora postala prepoznatljiva u svijetu. Da li je potrebno da se dodatno popularizuje u javnosti ili već posjeduje potrebne elemente koji je čine aktuelnom i atraktivnom?

 Što se horske muzike tiče, uvijek je nailazila na odobravanje publike i veliko interesovanje, bez obzira na to da li se izvodi duhovna ili svjetovna muzika. Publici je zanimljivo da vidi toliko izvođača na sceni, pogotovo kada toliki broj glasova zvuči kompaktno i kada se izaberu atraktivne i efektne kompozicije. To nije nimalo lako, jer svaki vokal zasebno treba da dâ svoj maksimum kako bi došlo do kvalitetnog zvuka. Rad samog dirigenta nije dovoljan ako nema s kim da radi, tako da je tu uloženo dosta truda i energije, da bi sve zvučalo kako treba. Naši horovi su već popularni i osvajaju nagrade širom svijeta tako da je to pokazatelj da zaista rade sve kako treba, a to i publika odmah prepozna.

Šta biste izdvojili kao svoja dosad najdraža iskustva kada je u pitanju pjevanje u horu?

Kao dugogodišnji član i solista SPCPD “Vila” iz Prijedora, i hora Akademije umjetnosti u Banjaluci, sa sigurnošću mogu reći da je za sve članove hora, solistu, i naravno dirigenta, najveća satisfakcija gromoglasan aplauz i energija koju prenesemo na publiku, a ona je osjeti i vrati nam istom mjerom. Sa SPCPD “Vila” sam putovala u Srbiju, Sloveniju, Poljsku, Rumuniju, Grčku i Francusku. Pored mnogih osvojenih nagrada i putovanja, kao najljepši trenutak izdvojila bih odlazak u Pariz, sa našim dragim profesorom i dirigentom Aljošom Novakovićem, gdje smo samo turistički htjeli da posjetimo Notr Dam prije našeg cjelovečernjeg koncerta, a završili smo pjevajući nekoliko kompozicija, među kojima je bio i jedan moj solo. Horovi se inače moraju najaviti i po nekoliko sedmica unaprijed, a mi smo, eto, priliku dobili istog momenta. Takve stvari se ne dešavaju svaki dan, stoga smatram da je taj hor iz mog rodnog grada zaista zaslužan za mnogo lijepih uspomena kojih ću se uvijek rado sjećati.

Jovana Jovanović, studentkinja druge godine na violini u klasi profesora Ivana Otaševića i redovna članica Banjalučke filharmonije, Kamernog orkestra AUBL, kao i Rok simfonije, potvrdila je pozitivan prijem publike povodom sličnih kulturnih sadržaja. 

jovana-2

Jovana Jovanović

Po završetku “Dana Vlade S. Miloševića“ kako biste ocijenili reakcije domaće publike, kada je izvođenje savremene muzike u pitanju?

Ovogodišnja manifestacija “Dani Vlade S.Miloševića” je otvorena upravo koncertom Kamernog orkestra AUBL pod dirigentskom palicom profesorice Branke Radošević-Mitrović. Na programu je bila savremena muzika. Dvije kompozicije za solo flautu u izvođenju sjajne Marije Pilipović, a posebno želim da izdvojim svjetsku premijeru kompozicije “Palast” Slobodana Kajkuta. Savremena muzika je sve redovnija na programima širom svijeta, mada kod nas još u potpunosti nije zaživjela. Naša publika je naviknuta na raznovrstan program te je ovaj koncert iščekivala sa velikom radoznalošću i nestrpljenjem. Reakcije publike su različite, ali uglavnom pozitivne. Ovo je novo iskustvo i za nas izvođače i za našu publiku.

Da li manifestacije poput ove dobijaju dovoljno pažnje javnosti i koliko doprinose očuvanju umjetničkog izražaja na našim prostorima?

Za kulturu na našim prostorima su od velikog značaja manifestacije poput “Dana Vlade S. Miloševića. Nudi se raznovrstan umjetnički program i mnogi od nas dobiju priliku da nastupaju i da se predstave publici, i medijski je veoma ispraćena. Smatram da bi idealno bilo kada bi svaki koncert, predstava ili izložba dobila medijsku pažnju i pažnju javnosti kao velike manifestacije, na taj način bismo zasigurno približili umjetnost javnosti.

Smatrate li potrebnim da se klasična muzika dodatno popularizuje i da se približi mainstream tokovima ili smatrate da je bolje da ostane “rezervisana“ za istinske ljubitelje takvog izražaja?

U vremenu u kom živimo, gdje su pomjereni parametri kvaliteta i vrijednosti, svakako je bitno približiti klasičnu muziku široj javnosti. Prije svega je opuštajućeg, ali i edukativnog karaktera. Svakome bih preporučila odlaske na koncerte klasične muzike, Banjaluka pruža dosta kvalitetnog programa i koncerata koji su, nažalost, slabo posjećeni.

Šta biste izdvojili kao svoja najdraža dosadašnja iskustva i kakvi su vam planovi za naredni period kada je muzika u pitanju?

Izdvojila bih orkestarske seminare u Kaiserslautern-u i Sremskoj Mitrovici, te putovanje sa orkestrom i koncert u San Rem-u. Ta putovanja ću uvijek pamtiti po dobroj atmosferi, mnogo stečenog znanja i dosta kvalitetnih ljudi sa kojima sam u kontaktu i danas. Pored svega ovoga, ipak su mi najdraži nastupi pred domaćom publikom, tu je i odgovornost veća. To potvrđuju svi moji nastupi u okviru “Dana Vlade S. Miloševića”. Veliki je spisak mojih planova i ciljeva, ali ću izdvojiti neke koji će se desiti u bliskoj budućnosti. Kamerni orkestar sprema projekat u saradnji sa solo pjevačima koji su u klasi profesorice Dunje Simić. Radi se o koncertnom izvođenju dijelova opere “Čarobna frula”. Takmičenje u Makedoniji iz kamerne muzike u klasi profesorice Biljane Jašić Radovanović, i u planu mi je jedan solistički masterklas.

Kompanija m:tel je i ove godine pomogla održavanje “Dana Vlade Miloševića. Koliko kompanije i institucije, uopšteno, prepoznaju i pomažu održavanje sličnih manifestacija i šta je potrebno za dodatni razvoj kulture na našim prostorima?

Realizacija svake manifestacije je gotovo nemoguća bez sredstava sponzora koji odgovorno i aktivno učestvuju u izgradnji i održavanju ovih događaja. Zahvaljujući sponzorima, a posebno jednom od glavnih, kompaniji m:tel, manifestacija “Dani Vlade S. Miloševića” je postala značajan kulturni događaj u zemlji i regionu. Za dalji razvoj kulture na našim prostorima neophodno je više manifestacija ovog karaktera, a njihova realizacija nije moguća bez finansijske podrške sponzora i države.