Written by

Najotpornija životinja na svijetu je…

m:ovo m:ono| Views: 107

Water Bear

Mislili ste da je slon najotpornija životinja na svijetu? Možda mrav, koji može da podigne teret teži 50 puta više od njegovog tijela, što odgovara čovjeku koji podiže dvije i po tone tereta? Na primjer, tigar je u odnosu na mrava pravi slabić, jer može da ponese “samo” duplo teži teret od svog tijela, odnosno oko 540 kilograma. Međutim, pobjednik nije ni jedna od ovih životinja o kojima slušamo svakodnevno, ali i gledamo zanimljive emisije, pobjednici su ipak tardigradi ili vodeni medvjedi.

Iako baš ne liče na medvjede kakve poznajemo, ove nevjerovatne životinice možete pronaći na najvišim planinama, ali i u najdubljim okeanima, u vrelim izvorima i antarktičkom ledu. Ne smeta im čak ni da žive u New Yorku. Možete ih pronaći na apsolutno svakom mjestu planete Zemlje. Vodeni medvjedi se svakom uslovu prilagode tako što prelaze u nevjerovatno ali neuništivo stanje u kojem smanjuju svoje tijelo, u obliku kruga, uvuku svih svojih osam nogu i izbace svu tečnost. Njihov metabolizam se zaustavlja i ove životinje postaju na prvi pogled mrtve, ali ih je pak nemoguće ubiti. U takvom stanju im nije potrebna ni hrana ni voda, a temperatura koju njihovo minjaturno tijelo može izdržati varira mnogo ispod nule, ali i do 151. stepena Celzijusa. Jedina njihova slabost je u mehanici, odnosno, možete da ih zgnječite.
Sposobnost njihovog isušivanja nije nepoznata nauci, ali ipak doprinosi njihovoj izdržljivoti. Oni pasorbuju energiju i bakterija, ali i drugih organizama, te na taj način obogaćuju gene na takav način koji nije zabilježen ni kod jedne druge životinje na svijetu. Nauka je prosto oduševljena ovim bićima. Tuđi geni, odnosno geni koje preuzimaju, čine čak šestnu genoma ovog malenog medvjeda, a više od 90% potiče od bakterija.

To kako geni bakterija to uspijevaju u organizam tardigrada je posebno zapanjujuće i sastoji se iz tri objašnjenja. Prva sposobnost je već navedena, a odnosi se na to da izbacuju tečnost iz organizma, naime,  oni su sposobni za samoisušivanje, postupak u okviru kog dijele svoj DNK na sitne dijelove. Drugo, mogu da se vrate u život putem rehidratacije, tokom koje njihove ćelije postaju propustljive i samim tim sposobne da propuste molekule iz okruženja, uključujući i DNK, te na taj način popravljaju štetu nastalu onog momenta kada su izbacili svu tečnost iz organizma.

Tardigradi aktiviraju nekoliko pozajmljenih gena, koji su u drugim organizmima zaduženi za okruženje koje savršeno funkcioniše u situacijama stresa. Dakle, ove žvotinje većinu svoje izdržljivosti duguju bakterijama što je svakako nevjerovatno.

Iako nisu baš prelijepe životinje po današnjim standardima, ne možete da im se ne divite. Zar ne?