Written by

Sedam zanimljivosti koje niste znali o Piratima sa Kariba

m:tel IPTV| Views: 163

pirates-of-the-caribbean-mtel-fb

Ukoliko bi nam u igri asocijacije neko dao dvije riječi, “film” i “gusari”, automatski odgovor  bi bio Pirati sa Kariba. A kako i ne bi? Mnogi filmovi su pokušali da predstave suludi svijet gusara i piratskih pustolovina, ali je malo koji to uspio da učini tako dobro kao što je to pošlo za rukom ovom serijalu u kome se fantastika i mitologija prepliću sa običnim ljudskim životima. Dok nestrpljivo isčekujemo peti nastavak Pirata sa Kariba, ovog marta vam donosimo sva četiri prethodna filma koje možete pogledati bilo kada samo na našem Open IPTV-ju u Pickbox videoteci, i podsjetiti se na sve zgode i nezgode omiljene trupe gusara. A ukoliko, nekim  čudom,  niste gledali sve nastavke ove uzbudljive avanturističke priče sa piratima, ovo je savršena prilika da se upoznate sa šarmatnom družinom smještenom u davnom osamnaestom vijeku, a mi vam donosimo 7 zanimljivih stvari koje čak nisu poznate ni mnogim fanovima.

  1. ATRAKCIJA U DIZNILENDU OBOGAĆENA JE ELEMENTIMA FILMOVA

Kao što je već poznato, Pirati sa Kariba prvobitno su zaživjeli kao atrakcija u Diznilendu. Iako su mnoge scene i događaji u filmovima bili bazirani na elementima atrakcije koja se nalazi u zabavnom parku, uticaj je zapravo obostran. Onako kako je Diznilendova atrakcija oblikovala određene elemente filmova, tako su i povratno neki elementi filmova preoblikovali i obogatili samu atrakciju. Tako će posjetioci bez problema naići na zabavnog Džeka Speroua, koji je atrakciji dodat tek 2006. godine.

  1. PREMIJERA JE ODRŽANA U – DIZNILENDU

S obzirom na to da je Diznilend poslužio kao inspiracija za film i kao izvor priče o Piratima, ne čudi što je premijera u zabavnom parku i održana. Bio je to ujedno i prvi film ikada koji je svoju premijeru imao u Diznilendu. Nakon toga, u zabavnom parku su premijere imali i filmovi „Zemlja budućnosti“ i „Usamljeni rendžer“. Bio je to spektakularan događaj, a veliki ekran je postavljen na ostrvo Toma Sojera.

  1. PROJEKAT EKRANIZACIJE PIRATA POČEO JE DA SE RAZVIJA 1993.

Scenaristi Ted Eliot i Teri Rosio počeli su sa osmišljavanjem Pirata još početkom devedesetih. Nakon dugog procesa razmišljanja, scenaristi su odlučili da se usredsrede na priču o ukletom blagu i duhovima. Upravo taj paranormalni element je odigrao važnu ulogu u ovom serijalu, jer je upravo to ono što Pirate čini specifičnim i po čemu se razlikuje od ostalih filmova koji se bave sličnom tematikom. Scenaristi su s poslom počeli sad već davne 1993. godine. Dakle, punih 10 godina prije izlaska prvog filma Prokletstvo Crnog bisera.

  1. GLUMCI I FILMSKA EKIPA POKUPILI SU SVE ZLATNIKE NAKON SNIMANJA

Iako je bilo ukleto, ipak je to bilo – zlato. Nakon završetka snimanja prvog filma, glumačka i filmska ekipa izašla je sa seta punih džepova. Naime, prema riječima režisera Gora Verbinskog, nakon snimanja ni jedan jedini ukleti zlatnik nije ostao na svom mjestu. Glumci, producenti, snimatelji, tonci i ostala ekipa pokupili su sve. Naravno, pokoji zlatnik je otišao i sa Džonijem Depom.

  1. REŽISER GOR VERBINSKI SE KAO DIJETE PLAŠIO PIRATA S KARIBA

Iako je gotovo čitavu deceniju radio na ovom serijalu, režiser Gor Verbinski nekad davno nije baš preferirao Pirate. Diznilendova atrakcija ga je izuzetno plašila kad je bio dijete. Zanimljivo je što je u režiserskom poslu u sklopu filmova pokušavao da rekonstruiše upravo taj osjećaj straha, ali i način na koji je atrakcija uspjevala i da ga nasmije. S obzirom na neke zaista strašne momente, kao i na ludorije i zabavne ispade pojedinih pirata, reklo bi se da mu je to itekako pošlo za rukom.

  1. OČI KOSTURA SU ZAPRAVO OČI GLUMACA

Iako su u većem dijelu pojedini likovi oblikovani digitalnim tehnikama, režiser Verbinski je odlučio da u Prokletstvu Crnog bisera, pirate koji su se preobražavali u kosture, ostavi netaknute samo u jednom segmentu. Htio je da njihove oči zapravo budu prave oči glumaca. Pokušao je da na taj način dobije još jedan sloj ličnosti kostura, da ne bi u potpunosti bili dehumanizovani kompjuterskim intervencijama.

  1. DEP JE LIK DŽEKA SPEROUA ZASNOVAO NA KITU RIČARDSU

Razvijajući lik Džeka Speroua, Džoni Dep je naokolo tražio inspiraciju i našao ju u vodećem gitaristi „Roling stounsa“ Kitu Ričardsu. Ričards je Depu poslužio kao model prema kom je djelimično oblikovao kapetana Speroua. Da stvar bude još bolja, u trećem nastavku – Na kraju svijeta – glavom i bradom pojavljuje se i sam Kit Ričards, i to kao kapetan Edvard Tig, Džekov otac!

Peti nastavak ovog fantastičnog serijala očekujemo u maju ove godine, i nadamo se da ćemo i poslije tog nastavka imati dosta drugih zanimljivosti. A do tada, sjedite ispred malih ekrana našeg Open IPTV-ja i uplovite u veliku zabavnu gusarsku avanturu, daleko od svakodnevice i svakidašnjih problema. Obećavamo, nećete požaliti!

Podsjećamo, aktivaciju Pickbox usluge možete izvršiti odlaskom na najbliže m:tel prodajno mjesto ili putem našeg glavnog Open IPTV menija: opcija SHOP.

Za više informacija o aktuelnoj Open ponudi i drugim Open IPTV sadržajima, posjetite naš sajt open.mtel.ba