– Moj sin još nije napunio pet, a spretniji je na tabletu od mene. Sve zna.
– Ali, to je rano djetinjstvo, pripazi, jer moji imaju 10 i 12 godina i veliku većinu vremena provode samo na računarima, uglavnom dopisujući se. Svaki dan ih opominjem da bi bilo bolje da više vremena budu napolju, družeći se.
Slične komentare čujemo svakog dana od roditelja koji su ponosni što njihovo dijete predškolskog uzrasta već zna sva slova i brojeve na tastaturi, s velikom lakoćom se služi brojnim aplikacijama na smart uređajima ili igra igrice. A onda se ponos zbog napredovanja, znanja i online spretnosti rođenog djeteta odjednom pretvori u zabrinutost. Da li previše vremena provodi za računarom? Šta uopšte tamo radi? Da li je svjestan opasnosti koje vrebaju? Da li sam ja kao roditelj svjestan opasnosti kojima je dijete izloženo? S koliko godina treba da ima profil na društvenoj mreži? I pitanja se samo nadovezuju, a zabrinutost ostaje prisutna.
Ukoliko nemate problem da razgovarate sa svojim djetetom o bilo kojoj temi, uz obostrano povjerenje, onda nemate razloga ni za brigu. Međutim, šta ako vam je potpuna nepoznanica ono što se dešava dok vaše dijete satima sjedi za računarom?
Kako djeca koriste internet
Djeca danas odrastaju uz moderne tehnologije i u vrlo ranom dobu počinju da se služe internetom. Veoma je bitno da roditelji budu informisani o mogućnostima i opasnostima koje internet donosi, te da u razgovoru s djecom odrede pravila ponašanja kojih će se držati. Zazvučaće strogo, ali kao i za sve ostalo, razgovor je neophodan.
Budite svjesni da djeci internet nije dostupan samo putem računara ili smart telefona kod kuće. Ne zaboravite da je danas online pristup omogućen gotovo svuda: u školi, kod prijatelja, u internet kafićima. Prije svega, služi im za dopisivanje, društvene mreže, igranje igrica, pisanje elektronske pošte, omogućava im druženje, zabavu, ali i kreativnost. Usmjereno i pametno korištenje interneta veoma je važno, a kao roditelj možete mnogo da doprinesete, prvo prihvatajući moderne tehnologije, učeći zajedno s djetetom, uočavajući prednosti i skrećući pažnju na opasne situacije.
Internet ima više dobrih ili loših strana
Riječ je o izazovnom virtuelnom prostoru u kojem može da se otkriva i istražuje, druži, uči, zabavlja, obavlja mnogo svakodnevnih poslova u vezi sa školom, upoznaju drugi ljudi, kreira slobodno vrijeme, obavlja kupovina. Još detaljnije: moguće je pronaći odgovarajuće knjige, filmove, muziku, razne kompjuterske programe, ili čak budući posao.
Ako se zbog nekih sadržaja na internetu dijete osjeća loše, trebalo bi da razgovara o tome s odraslim osobama u koje ima povjerenja. Tu vi kao roditelj igrate važnu ulogu, ali samo ukoliko redovno komentarišete s djetetom sadržaje s kojima se susreće u online svijetu. Dijete u prvom redu treba da zna da problem može biti riješen ukoliko zatraži savjet ili pomoć. Pokrenite i sami temu o zloupotrebama i dajte djetetu do znanja da ukoliko ga nešto ili neko uznemirava, može računati na vas.
Vaše dijete trebalo bi da bude svjesno kada i kome može otkriti lične podatke, međutim ne smijete biti prestrogi pri zabranama i ograničavanjima. Budete li previše kritični i previše strogi pri zabranama, može se dogoditi da dijete počne da koristi internet u tajnosti i bez ikakve kontrole. Vrlo je bitno da dijete zna da ne treba da vjeruje svemu što pročita na internetu. Oni nisu svjesni opasnosti, ali vi ste tu da ih držite podalje i zaštitite od potencijalnih pedofila, nasilja ili eksplicitnih sadržaja neprimjerenih djeci. Ne zaboravite i štetnosti zbog pretjeranog sjedenja za računarom, jer društvena mreža ne može i ne smije biti zamjena za druženje ili igru na svježem vazduhu. To su, ipak, prioritetne aktivnosti od kojih dijete ima najviše koristi.
Kada je pravo vrijeme za Facebook?
Pravo vrijeme određujete upravo vi – roditelji, i ta odluka zavisi isključivo od vas. Morate biti dovoljno informisani i konstantno upućeni u ovaj segment dječijeg života. Osmislite profil zajedno s djetetom, posavjetujte ga šta od ličnih podataka da objavi, objasnite mu pravila privatnosti.
Šta kažu pedagozi?
Razmislite i o ovih 10 savjeta iza kojih stoje pedagozi. Možda se nećete složiti s primjenom svih, ali će vam i te kako biti od koristi:
- Izbjegavajte da računar držite u dječijoj sobi. Ukoliko imate malu djecu, najbolje mjesto za računar jeste dnevni boravak, kako biste u svakom trenutku mogli vidjeti šta vaše dijete radi.
- Napravite zajednička pravila. Odredite satnicu za surfanje i pretraživanje interneta. Korisnička imena i šifre vaše djece ne smiju biti tajna.
- Budite zainteresovani za aktivnosti kojima se vaše dijete bavi putem interneta. Pregledajte njegove omiljene stranice, zajednički istražujte aplikacije i igrice. Odigrajte igrice s djetetom.
- Zamolite povremeno dijete da vam pronađe interesantan sadržaj ili poučnu stranicu na internetu. Pridružite mu se u pretrazi. Pokažite mu da je internet ne samo zabavan, već i poučan.
- Dozvolite i da budete učenik, to jest da dijete podučava vas o sadržajima, alatima i programima koje koristi.
- Ukoliko djetetu dozvoljavate da koristi neku društvenu mrežu, pomozite mu da zaštiti svoje podatke i da podesi privatnost profila.
- Povremeno upišite ime svog djeteta u internet pretraživaču kako biste provjerili pojavljuje li se vaše dijete na nekim određenim stranicama ili fotografijama.
- Uspostavite povjerenje. Djeca moraju biti opuštena i slobodna da vam postavljaju različita pitanja i razgovaraju s vama o svojim aktivnostima na internetu.
- Budite kompjuterski pismeni. Budite u toku i ne hvalite se činjenicom da je vaše dijete pismenije od vas. Upoznajte se s popularnim mrežama, programima, alatima i naučite da se koristite internetskim slengom.
- Ne zaboravite da su pravila lijepog ponašanja na internetu ista ili slična onima u stvarnom životu!
m:tel za bezbjednost djece na internetu
Naša kompanija u više navrata bila je dio projekata “Bezbjednost djece na internetu” koje provodi Ombudsman za djecu RS i Agencija za informaciono društvo RS. Kroz radionice djeca osnovnih i srednjih škola uče o svojim pravima, a sa ciljem zaštite od svake vrste nasilja, pa i one koja dolazi s interneta. Edukacija je najvažniji preventivni način zaštite od visokotehnološkog kriminala, a čiji je najčešći oblik krađa identiteta, kao i finansijske malverzacije, trgovina djecom, dječija pornografija i pedofilija. Podsjetimo i da je MUP RS prije nekoliko godina osnovalo jedinicu za borbu protiv ove vrste kriminala, koja je, uz dobru zakonsku regulativu u ovoj oblasti, do sada otkrila nekoliko slučajeva: od pedofilije, iskorištavanja djece, do bankarskih prevara.
Mnogo je razloga za oprez, pa imajte na umu naziv nedavno održanog okruglog stola na temu bezbjednosti djece na internetu “Neko vreba preko veba”.
Autor: Jelena Maksimović