Vještačkom fotosintezom do uzgoja hrane u mraku

Fotosinteza biljka je jedan od najvažnijih procesa u prirodi, presudan za život na planeti. A naučnici su uspjeli da ga simuliraju bez svjetla, što osim obesmišljavanja riječi “foto” u imenu donosi nove perspektive za uzgoj hrane u teškim uslovima.

Vještačku fotosintezu osmislili su naučnici sa UC Riverside i Univerziteta Delaver. Uzgajali su biljke u potpunom mraku, a “zamjena” je bio acetat, so sirćetne kiseline. Korišten je elektrokatalitički dvostepeni proces za pretvaranje ugljen-dioksida, struje i vode u acetat. Biljke za proizvodnju hrane su tada trošile ovaj acetat kako bi rasle.

U eksperimentima, naučnici su pokazali da se ova tehnologija može koristiti za uzgoj širokog spektra organizama koji proizvode hranu u mraku, uključujući zelene alge, kvasac i gljivični micelijum koji proizvode pečurke.

U studiji objavljenoj u Nature Food, proizvodnja algi ovom tehnologijom je energetski efikasnija četiri puta od uzgoja fotosintezom, a proizvodnja kvasca čak 18 puta, u poređenju sa uobičajenim korišćenjem šećera ekstrahovanog iz kukuruza.

Istraživači su takođe testirali potencijal upotrebe ove tehnologije za uzgoj pasulja, paradajza, duvana, pirinča, repice i zelenog graška. Sve biljke su mogle da iskoriste ugljenik iz acetatnog medijuma kada su gajene u mraku.

Uklanjanjem zavisnosti od sunca, vještačka fotosinteza otvara mogućnosti koje bismo mogli da vidimo u budućnosti zbog klimatskih promjena. Potencijalno, suše, poplave i smanjena dostupnost zemljišta bili bi manja prijetnja globalnoj bezbjednosti kad je u pitanju hrana, ako bi se usjevi mogli uzgajati u tako kontrolisanim i efikasnim okruženjima.

Zanimljivo je da ako se kombinuje sa solarnim panelima, ovaj sistem bi mogao da poveća efikasnost konverzije sunčeve svjetlosti, do 18 puta više od biološke fotosinteze u nekim namirnicama.